Seminar Šoa Akademije za profesore polaznike programa Yad Vashem-a

Seminar za profesore polaznike seminara u Yad Vashemu održan je danas u Šoa akademiji u Židovskoj općini Zagreb. Sudjelovalo je dvadeset pet hrvatskih profesora i nastavnika kojima se najprije obratila Sanja Zoričić Tabaković, predstavnica židovske nacionalne manjine u Zagrebu.

-U Yad Vashemu vidjet ćete kakav je užas i devastaciju židovska zajednica doživjela u Holokaustu i kakve je posljedice ostavio iza sebe na svjetsku židovsku zajednicu od koje se nikada nije potpuno oporavila. Međutim, u ovako maloj zemlji kao što je Hrvatska, koja je prije Drugog svjetskog rata imala brojnu i u svakom pogledu jaku židovsku zajednicu, posljedice su još strašnije. Ono što je danas naša namjera je upoznati vas s posljedicama koje je Holokaust ostavio u Hrvatskoj gdje je dosljednim provođenjem rasnih zakona od strane ustaške vlasti doveo do gotovo potpunog istrebljenja židovske zajednice u cjelini. Danas se, kao posljedica Holokausta, i nakon toliko godina suočavamo s činjenicom da je budućnost ove naše zajednice vrlo upitna – izjavila je Zoričić Tabaković. Predavanje o logoru Danica, prvom koncentracionom logoru u NDH održao je Dražen Ernečić, o Jasenovcu je govorio Ivo Pejaković, a o posljedicama II. svjetskog rata po židovsku zajednicu u Hrvatskoj i demografiju govorila je Melita Švob. U stanci između predavanja polaznike seminara kroz prostor Židovske općine proveo je Saša Cvetković, a na kraju je prikazan dokumentarni film. Seminar, koji se održava prema sporazumu koji je ŽOZ potpisala s Hrvatskom agencijom za odgoj i obrazovanje, završio je razgovorom sudionika o filmu i temama o kojima su govorili predavači. Događaju su prisustvovali Gary Koren, veleposlanik Izraela u Hrvatskoj, Snježana Šincek iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Tejst pisala Slavica Šarović:

https://nacionalnemanjine.hr/hrvatski-profesori-ucili-o-holokaustu/

Šoa Akademija 19.01.2023.

Još jedan u nizu uspješnih programa Šoa Akademije, održan je u četvrtak 19.01.2023. s temom zločina i genocida.

U prepunom auditoriju Židovske općine Zagreb, profesor Žarko Puhovski, na svom predavanju “Zločinačka čudorednost i moral političke stranke, odakle paralele?” , govorio je o zločinu i genocidu s moralnog aspekta, dok nam je profesorica Renata Franc kroz predavanje “Sociopsihološki aspekt genocida” prikazala upravo taj element zločina, nakon čega je profesor Renato Matić svojim predavanjem “Društvo između morala i zločina” dao jedan sociološki osvrt i time zaokružio temu Šoa Akademije za ovaj program.

Kako je jedan od ciljeva Šoa Akademije pružiti profesorima u obrazovnom sustavu stručnu edukaciju , potaknuti ih i pokušati im dati ideje za prijenos tog znanja, uvijek nam je iznimno drago vidjeti i poslušati primjere koji su uspješno provedeni (neki se još provode) i u praksi. Ovog puta su nam svoju radionicu “Diskriminacija manjinski skupina” predstavile profesorice povijesti iz Koprivnice Mirna Kovačić i Ines Vađunec. Kroz radionicu koja je puna povijesnih podataka , podataka o kulturi i životu pojedinih manjinskih skupina Koprivnice, učenici osvješćuju postojanje problema diskriminacije i na koji način se zapravo diskriminacija potkrada u svakodnevni život.

Još jedan primjer rada s učenicima na ovu temu, je rad profesorice Magde Maver, čiji su učenici napravili likovne radove povodom Dana sjećanja na Holokaust (27.01.) Desetoro učenika Geodetsko graditeljsko tehničke škole iz Splita i njihova profesorica Magda Maver su bili na programu Šoa Akademije i ujedno donijeli plakate devet odabranih radova, koje su sudionici imali prilike vidjeti tokom programa.

Zahvaljujemo se svim sudionicima i iznimno nam je drago na tako velikom odazivu za program Šoa Akademije. Hvala profesoricama na primjerima rada sa svojim učenicima i jedno posebno hvala našim predavačima, koji svojim (volonterskim) radom, doprinose Šoa Akademiji.

Još jedna uspješna Šoa Akademija, održana je u srijedu 19. listopada .

Iznimno nas je veselilo da pored učitelja, nastavnika, profesora vidimo njihove učenike i studente a također i ostale edukatore i pedagoge iz drugih institucija; Preko 90 sudionika je slušalo

  • Zorana Pusića : Tko se boji Fašizma još…
Zoran Pusić

Koji je govorio o fašizmu, što je fašizam, njegovoj marginalizaciji i korištenju ovoga pojma u potpuno pogrešnom kontekstu i značenju. Upozorava  na fašizam, kao gorući problem koji se ne gasi i koji je prisutan kroz sve generacije a kao glavno oružje protiv fašizma navodi upravo obrazovanje, prvenstveno adekvatno obrazovanje mladih.

  • Borisa Jokića :   Povjerenje u ljude i ljudska prava iz perspektive djece i mladih u Hrvatskoj danas
Boris Jokić

Koji nam je predstavio i objasnio dio  rezultata novog istraživanja  pogleda mladih na društvo, državu, ljude i okolinu čime smo dobili uvid što se događa sa mladima danas i kako razmišljaju i koje su razlike u odnosu na prije.  S obzirom na, velikom većinom, pozitivne rezultate istraživanja dao nam je nadu da: “ možemo razviti  kritičko mišljenje kod mladih ljudi, poticati njihove individualnosti i prevladavati strah od izoliranosti i nepripadanja“  -uvodni govor Sanje Zoričić-Tabaković

  • Miljenka Hajdarovića:  Razvoj učiteljskih kompetencija za poučavanje o Holokaustu
Miljenko Hajdarović

Koji je na početku  naveo nekoliko bitnih stvari vezanih za edukaciju učenika o Holokaustu  kao i napomena, odnosno na što edukatori trebaju obratiti pozornost tokom predavanja o Holokaustu.  Dao je primjere edukacija, stručnih skupova, seminara, spomen područja , projekata na koje se zainteresirani mogu prijaviti i/ili prijaviti  svoje učenike/studente.

I za kraj dajemo uvodni govor Predstavnice židovske nacionalne manjine Grada Zagreba i voditeljice Šoa Akademije, Sanje Zoričić-Tabaković :

„Za one koji su danas prvi put ovdje moram reći nekoliko riječi o razlozima zbog kojih smo osnovali Šoa akademiju i koji su nam ciljevi.

Osnivanjem Šoa akademije postavili smo si težak zadatak, a to je da pokušamo sredinu u kojoj živimo makar malo poboljšati, a najbolji put je ukazivanjem na uzroke zla i do čega može dovesti zatvaranje očiju pred opasnošću i skrivanje u masi. Holokaust je svakako jedan od najstrašnijih genocida u povijesti čovječanstva, a njegovi razmjeri bili su epski ne samo zbog onih koji su ga provodili, nego upravo zbog indiferentnosti većine, kukavičluka i okretanja glave na drugu stranu. Civilizacijski dosezi nisu garancija da se takvo zlo u društvu neće nekom opet ponoviti, jer on je izrastao u jednoj od najciviliziranijih zemalja svijeta gdje su kultura i znanost bili na zavidnoj visini, a Židovi su tim dosezima dali veliki doprinos. No, ništa od toga nije ublažilo strašne posljedice i strašne rane koje su nakon njega ostavile traga ne samo na židovskom narodu, nego i na cijelom čovječanstvu.

Sanja Zoričić-Tabaković

Zato nam je Holokaust polazišna osnova za ukazivanje koliko je važno razvijanje kritičkog mišljenja kod mladih ljudi, poticanje njihove individualnosti i prevladavanju straha od izoliranosti i nepripadanja. Ljudi koji posjeduju osobine koje potičemo stvaraju bolje društvo, tolerantnije i demokratičnije, društvo u kojem ne nedostaje empatije za bližnjega, društvo sigurnije za sve. Naš svijet je danas krajnje radikaliziran, pa je važna analiza prošlosti kako bi se izbjegle opasnosti u budućnosti.

Zato se bavimo edukacijom o Holokaustu, ljudskim pravima, tolerancijom i demokratizacijom i razvijanjem odgovornosti za ono što budućnost nosi. Ona nam je zajednička, ali kakva će ona biti, ovisit će o današnjoj djeci i mladima.“

Zahvaljujemo se našim predavačima na odličnim predavanjima i svim sudionicima Šoa Akademije, posebice učenicima i studentima.